Novi putokazi za razvoj volonterstva

Trebaju li nam novi putokazi i kako stojimo s volonterstvom u Hrvatskoj? Je li okruženje u kojem djelujemo poticajno za razvoj volonterstva? Koliko je volonterstvo zastupljeno i podržano kroz javne politike te što nam to nedostaje?

Samo su neka od pitanja kojima se bavila, druga po redu ove godine – Nacionalna konferencija za razvoj volonterstva, održana 9. prosinca 2022. godine u prostoru HUB365 u Zagrebu.

Konferencija je bila namijenjena volonterskim centrima, organizatorima volontiranja, kao i ostalim relevantnim dionicima i donositeljima odluka, a Agencija lokalne demokracije Sisak samo je jedna od stotine zainteresiranih dionika koji su pristigli iz različitih krajeva Hrvatske. Svima je na umu bilo saznati koji su novi trendovi i sa kakvim se promjenama drugi sudionici suočavaju.

Brze društvene promjene, krize, nove tehnologije i digitalizacija glavni su u postavljanu novih izazova za volonterstvo, a tema koja je zaokupila veći dio dijaloga među sudionicima odnosila se na potrebu za strateškim pristupom razvoju volonterstva.

Nakon uvodnog predstavljanja panel teme moderator događaja Domagoj Novokmet, upoznao je prisutne sa panelistima dr.sc. Igor Vidačak (Fakultet političkih znanosti Zagreb), dr. sc. Jasmina Božić (Filozofski fakultet Zagreb), Julijana Kulušić (Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike) i Lejla Šehić Relić (Centre for European Volunteering/Hrvatski centar za razvoj volonterstva).

Neki od osnovnih zaključaka koji su proizašli iz tema rasprave su potreba za strateškim pristupom i javnim politikama koje će biti podrška razvoju volonterstva i razvoju civilnog društva općenito. Nepostojanje takvih javnih politika vodi u probleme u vrijeme krize kada su volonteri prva linija pomoći i podrške stradalima. Drugi zaključak je da volontiranje mladih i uključivanje obrazovnih institucija predstavlja ključnu točku razvoja volonterstva. Kako bi uključili obrazovne ustanove potrebno je imati sustavan pristup i podršku politike obrazovanja. Mladi su ti koji možda najviše volontiraju, no nove generacije trebaju raznolikost u onome što im se nudi. Stoga kao jedan od zaključaka je i važnost prilagodbe volontiranja generacijskoj kulturi. Kreirati volonterske akcija s mladima, a ne za mlade.

Razgovor panelista i mišljenja publike ukazala su na potrebu za ponovnim pokretanjem procesa izrade nacionalnog dokumenta koji će obuhvatiti volontere, organizatore volontiranja, obrazovne institucije, akademsku zajednicu i donositelje odluka te tako, osim što će nas dovesti do novih spoznaja, ciljeva i rješenja, dati iskru revitalizaciji nove energije aktivnog angažmana u zajednici. Za održivo volontiranje koje ima transformativnu snagu potrebno je izglasati dugo očekivani  Nacionalni program za razvoj volonterstva.

Nakon panela i pauze za ručak sudionici su usmjereni na jednu od 4 radionica. Ponuđene teme bavile su se školskim volontiranjem koje je moderirala Dunja Hafner, neformalnim volontiranjem koje su moderirale Jelena Kamenko Mayer i Marta Hauser, zatim oporavakom volontiranja nakon pandemije uz moderatoricu Antonia Matković Puljek iz HCRV te Europskom dimenzijom volontiranja koju je vodila Lejla Šehić Relić iz HCEV/HCRV.

Kao predstavnici Agencije lokalne demokracije Sisak, a u okviru projekta Volonterske mreže, ovo je bila izuzetna prilika za voditeljicu projekta Paulu Raužan i programsku asistenticu Moniku Selimović da se pobliže informiraju i educiraju u pojedinim temama koji prate nove trendove te kroz edukaciju podignu kvalitetu Volonterskog centra Sisak. Na radionicama su imale priliku saznati više o dobrim primjerim volontiranja, problemima i preporukama drugih lokalnih i regionalnih volonterskih centara, a kroz razgovore i dijeljenje informacija dobivene su nove smjernice za volontere, organizatore volontiranja i ostale relevantne dionike.

Organizator Nacionalne konferencije o volonterstvu je Hrvatski centar za razvoj volonterstva, a  sufinancira se sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz projekt “Radius V”.

——————————————————————————————